PRESENCE OF BIRCH BARK BEETLE (Scolytus ratzeburgi) IN CROATIA. (English)

Bark beetles are one of the most important groups of forest pests and in recent years several bark beetle species have significantly impacted two biogeographic regions in Croatia. The Birch bark beetle (Scolytus ratzeburgi) is the only Scolytus species known to infest birch (Betula spp.) and is a potential threat to birch trees in Croatia but its presence has not been recorded for over 100 years. Here we review historical records of this species and examine several forest stands of Silver birch (B. pendula). The last published record of Birch bark beetle was from 1913 and entomological collections from Croatia only have specimens from neighboring countries. Examination of Silver birch forest stands discovered five new locations of Birch bark beetle with signs of its attack. This species in Croatia has a low population density in forests and urban areas. Impacts of this species may be minimal, but research on this bark beetle should not be neglected since it represents valuable part of entomofauna in Croatia. Further research in Croatia should target fungal relationships with this species in order to determine whether the bark beetle spreads tree pathogenic fungi. Assessment of possible long-term mortality trends across the southern range edge of Silver birch and the presence of the Birch bark beetle merits further attention. [ABSTRACT FROM AUTHOR]

Potkornjaci su jedna od najvažnijih skupina šumskih štetnika, a u posljednjih nekoliko godina zabilježene su štete od istih u dvije biogeografske regije Hrvatske. Smrekov pisar (Ips typographus) na području alpinske i mediteranski potkornjak (Orthotomicus erosus) na području mediteranske regije ukazali su na njihovu važnost. Brezov potkornjak bjelikar (Scolytus ratzeburgi) je jedina vrsta iz roda Scolytus kojoj su domaćini vrste iz roda Betula spp. te kao takva može predstavljati potencijalnu opasnost u Hrvatskoj. Prisutnost ove vrste je vidljiva po rupicama na kori, ispod kojih se nalazi materinski hodnik (Slika 2), a mužjak i ženka se razlikuju po količini dlaka na prednjem dijelu glave te po izbočini na zadku (Slika 1). Kako bi utvrdili prisutnost brezovog potkornjaka bjelikara na području Hrvatske, u ovom radu je napravljen pregled povijesnih zapisa (entomološke zbirke i literatura) i sastojina obične breze (B. pendula). Na terenu su sakupljeni uzorci (trupčići) na kojima je uočena prisutnost brezovog potkornjaka bjelikara te je napravljena laboratorijska analiza. Pregledom literature utvrđen je posljednji zabilježeni pronalazak brezovog potkornjaka bjelikara od prije više od 100 godina (1913. godina), a primjerci u entomološkim zbirkama potječu iz susjednih zemalja. Terenski pregled sastojina obične breze utvrdio je pet novih lokacija na kojima je vidljiva prisutnost brezovog potkornjaka bjelikara (Slika 3; Tablica 1). Gustoća populacije ove vrste u šumskim i urbanim područjima Hrvatske je niska, ali bez obzira na tu činjenicu brezov potkornjak bjelikar predstavlja važan dio entomofaune Hrvatske. Nastavak istraživanja trebao bi razjasniti povezanost brezovog potkornjaka bjelikara s patogenim gljivičnim bolestima i foretičkim grinjama s obzirom na moguće promjene na južnom rubu područja rasprostranjenja obične breze. [ABSTRACT FROM AUTHOR]

Copyright of Journal of Forestry Society of Croatia / Sumarski List Hrvatskoga Sumarskoga Drustva is the property of Forestry Society of Croatia and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)