MEDIJSKA I DRUŠTVENA POLARIZACIJA U VREMENU KRIZE: BH. MEDIJI I RAT U UKRAJINI. (Bosnian)
In: Pregled, Jg. 65 (2024), Heft 1, S. 31-49
Online
academicJournal
Zugriff:
This article examines the ways in which the media in Bosnia and Herzegovina in times of crisis relate to the already existing social polarization and the ways in which they further strengthen it. Theories of social polarization were used, with a special emphasis on interpretive polarization, in which the media play a crucial role. The focus of the research is reporting on the Ukrainian crisis, in order to consider the patterns that have developed in media reporting, especially when it comes to different approaches in the Federation of Bosnia and Herzegovina and the Republika Srpska. The research is based on the method of content analysis and in-depth structured interviews with journalists, editors and political analysts. The sample consists of the 7 most read web portals from BiH: 4 from the Federation of BiH and 3 from the RS, and the corpus totals 50 texts. A search used the keywords: Ukraine, Russia, aggression, attack, invasion, war, and the analyzed period is seven days from the beginning of the attack on Ukraine (from February 24, 2022) and seven days from the date of the first anniversary of the attack on Ukraine (from February 24 .2023). Indicators for analysis are: how the media decide what is newsworthy, how the media choose sources, how the media verify information and how the media shape the story (with special reference to how they shape it in relation to the agenda they set and the public opinion they shape). The goal is to question how much the Ukrainian crisis was used by the media to further polarize B&H society, and the general conclusion is that media reporting only partially fulfills the key roles of providing comprehensive, clear information, contextualizing events and educating the public. The interpretation of the events is selective and in accordance with the dominant narratives and, as such, does not contribute to a complete understanding of the events, and even less to a high-quality social dialogue. As a post-conflict society, Bosnia and Herzegovina should have a much greater sensitivity to the events in Ukraine, and the media should approach this topic with much more attention, responsibility and public interest. This applies equally to the quantity and quality of information available to citizens. [ABSTRACT FROM AUTHOR]
Ovaj članak propituje načine na koje se mediji u Bosni i Hercegovini u vrijeme krize odnose prema već postojećoj društvenoj polarizaciji i načine na koje je dodatno osnažuju. Korištene su teorije društvene polarizacije, s posebnim akcentom na interpretativnoj polarizaciji, u kojoj mediji imaju krucijalnu ulogu. U fokusu istraživanja je izvještavanje o ukrajinskoj krizi, kako bi se razmotrili obrasci koji su se razvili u medijskom izvještavanju, posebno kada je riječ o različitim pristupima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Istraživanje je zasnovano na metodi analize sadržaja i dubinskim strukturiranim intervjuima sa novinarima, urednicima i političkim analitičarima. Uzorak čini 7 najčitanijih web portala iz BiH: 4 iz Federacije BiH i 3 iz RS, a korpus ukupno 50 tekstova. Korištena je pretraga po ključnim riječima: Ukrajina, Rusija, agresija, napad, invazija, rat, a analizirani period je sedam dana od početka napada na Ukrajinu (od 24.2. 2022.) i sedam dana od datuma prve godišnjice napada na Ukrajinu (od 24.2.2023.). Indikatori za analizu su: kako mediji odlučuju što je vrijedno vijesti, kako mediji biraju izvore, kako mediji provjeravaju informacije i kako mediji oblikuju priču (s posebnim osvrtom na to kako je oblikuju u odnosu na agendu koju postavljaju i javno mnijenje koje oblikuju). Cilj je propitati koliko su ukrajinsku krizu mediji iskoristili da dodatno polariziraju bh. društvo, a opći zaključak je da izvještavanje medija tek djelimično ispunjava ključne uloge obezbjeđivanja sveobuhvatnih, jasnih informacija, kontekstualizacije događaja i edukacije javnosti. Interpretacija događaja je selektivna i u skladu sa dominantnim narativima i, kao takva, ne doprinosi razumijevanju dešavanja u potpunosti, a još manje kvalitetnom društvenom dijalogu. Kao postkonfliktno društvo, Bosna i Hercegovina bi trebala imati mnogo veći senzibilitet za dešavanja u Ukrajini, a mediji bi trebali s mnogo više pažnje, odgovornosti i javnog interesa pristupati ovoj temi. To se podjednako odnosi i na kvantitet i na kvalitet informacija koje su građanima dostupne. [ABSTRACT FROM AUTHOR]
Copyright of Pregled is the property of University of Sarajevo and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)
Titel: |
MEDIJSKA I DRUŠTVENA POLARIZACIJA U VREMENU KRIZE: BH. MEDIJI I RAT U UKRAJINI. (Bosnian)
|
---|---|
Autor/in / Beteiligte Person: | Turčilo, Lejla |
Link: | |
Zeitschrift: | Pregled, Jg. 65 (2024), Heft 1, S. 31-49 |
Veröffentlichung: | 2024 |
Medientyp: | academicJournal |
ISSN: | 0032-7271 (print) |
DOI: | 10.48052/19865244.2024.1.31 |
Sonstiges: |
|